Brojni gradovi u Europi bilježe porast broja stanovnika, zbog čega sve više raste pritisak na uporabu gradskog zemljišta u gradovima i oko njih, što često dovodi do nekontroliranog širenja urbanih područja. Dokazi su pokazali da je tijekom razdoblja 2000. – 2018. zauzimanje zemljišta u Europi premašilo pretpostavljenu potrebu (rast stanovništva). Nekontrolirano širenje urbanih područja, koje se općenito smatra neodrživim, postoji već duže vrijeme. Međutim, u današnje vrijeme politički diskurs usredotočen je na načelo održivosti, a političari se okreću prostornom planiranju za upravljanje rastom gradova.

Ponovna uporaba prostora i zgrada može se smatrati učinkovitim načinom za smanjenje nekontroliranog širenja urbanih područja i njegovog utjecaja na okoliš te za očuvanje naseljenosti i vitalnosti naselja. Smatra se atraktivnom alternativom gradnji novih zgrada ili uporabi neprekrivenog tla. U duhu kružnog gospodarstva, industrijska područja u tranziciji
i deindustrijalizaciji zaslužuju posebnu pozornost.

Održivom urbanizacijom može se upravljati intervencijama u području teritorijalnog upravljanja i prostornog planiranja. Postoje razni instrumenti i alati za ponovnu uporabu prostora i zgrada, kao što su (prostorne) strategije i koordinacijski, strukturni, postupovni, financijski i suradnički alati. Mnogi od tih alata već su bili u uporabi, a cilj je ovog sažetka politike razmjena dokaza i iskustava kako bi se europskim, nacionalnim, regionalnim i gradskim tijelima pomoglo osigurati održiviju urbanizaciju.

Zanima li te ovo? U nastavku pronađite izvješće.